Književnost nije samo ogledalo društva već i prostor u kojem se oblikuju, potvrđuju, ali i preispituju društvene norme, odnosi moći i rodne hijerarhije. Upravo su ova pitanja bila u središtu promocije dvije knjige prof.dr. Edise Gazetić, održane 27. oktobra 2026. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, u okviru 2. Sexual Theatre festivala. Iako su obje knjige objavljene 2023. godine, ovo je bila njihova prva zajednička promocija. Uz autoricu, o knjigama je govorila prof. dr. Zilka Spahić Šiljak, dok je razgovor moderirao prof.dr. Hazim Begagić.
Polazeći od feminističke književne teorije, prof.dr. Gazetić u svojim istraživanjima propituje položaj žena u bosanskohercegovačkom društvu između dva svjetska rata, analizirajući načine na koje su ženski likovi predstavljani u književnim tekstovima, ali i društvene okolnosti koje su određivale mogućnosti ženskog djelovanja u javnoj i privatnoj sferi.
Knjiga Pozicija ženskog roda u bosanskohercegovačkom javnom i privatnom prostoru u razdoblju između dva svjetska rata otvara pitanja društvenih očekivanja, ograničenja i mogućnosti emancipacije žena u međuratnom periodu. Posebna pažnja posvećena je odnosu između privatnog i javnog prostora, odnosno načinima na koje su rodne norme određivale žensku svakodnevicu, obrazovanje, društveno učešće i autonomiju.
U knjizi Nasilje nad ženskim rodom u bosanskohercegovačkom (međuratnom) književnom diskursu autorica se fokusira na različite oblike nasilja nad ženama i njihovo predstavljanje u književnosti. Feminističko čitanje omogućava da se nasilje ne posmatra samo kao individualni čin već i kao posljedica širih patrijarhalnih struktura, društvenih normi i nejednakih odnosa moći. Tokom promocije otvorena su i pitanja savremene relevantnosti ovih istraživanja. Iako se analizirana književna djela odnose na period između dva svjetska rata, stereotipi o ženama, kontrola ženskog tijela, podjela na javnu i privatnu sferu te različiti oblici rodno zasnovanog nasilja ostaju važna pitanja i današnjeg društva.
Feministička analiza književnosti stoga nije samo ponovno čitanje prošlosti nego i kritičko propitivanje sadašnjosti. Ona omogućava da prepoznamo kako se rodne nejednakosti normaliziraju kroz jezik, književne narative i kulturne obrasce te kako se ti obrasci prenose iz generacije u generaciju.
Promocija je ukazala na važnost interdisciplinarnog povezivanja književnosti, historije, sociologije i feminističke teorije u razumijevanju položaja žena. Knjige prof.dr. Gazetić predstavljaju doprinos otvaranju prostora za nova čitanja bosanskohercegovačke književne baštine i kritičko promišljanje odnosa između roda, kulture i društvene moći.
