Projekat:

Žene, religija i politika

Žene, religija i politika je istraživacki projekat koji je Dr. Zilka Spahić-Šiljak uradila uz podršku TPO Fondacije i IMIC Centra na prostoru Bosne i Hercegovine. Projekat je trajao tri godine (2004-2007), a krajnji rezultat je objavljivanje knjige pod istoimenim nazivom, Žene, religija i politika: analiza uticaja interpretativnih religijskih tradicija na angažman žene u javnom životu u Bosni i Hercegovini - judaizam, kršćanstvo, islam.

Knjigu su recenzirali uvaženi profesori i profoesirice sa Univerziteta u Sarajevu:

1. Žene, religija i politika , prvijenac feminističke teologije u bosanskohercegovačkoj kulturnoj i intelektualnoj sredini, predstavlja štivo koje će čitatelj/ka žudno čitati; štivo koje će provocirati i uznemiravati, ali i smirivati.....(Iz recenzije prof. dr. Jasminke Babić-Avdispahić, Filozofski fakultet, Sarajevo)

2. Nakon uvida u mnoge stranice ove knjige, naš je zaključak da je položaj ovdašnjih žena nalik položaju ovdašnjih tradicionalnih vjera. Što je vjera tradicionalnija, to manje participira u društvu; što je žena tradicionalnija, to ona manje participira u društvu...(Iz recenzije prof. dr. Enesa Karića, Fakultet Islamskih nauka, Sarajevo)

3. Ova iscrpna studija, koja se bavi analizom religijskih utjecaja na političku participaciju žena kako u globalnom tako i u bosanskohercegovačkom kontekstu, predstavlja značajan doprinos istraživanju rodne problematike u Bosni i Hercegovini... (Iz recenzije prof. dr. Jasne Bakšić-Muftić, Pravni Fakultet, Sarajevo)

Sažetak

Provedeno je empirijsko istraživanja u 20 gradova i sela u Bosni i Hercegovini među muslimanima, pravoslavnim, katolicima, jevrejima i ostalim da se ustanovi povezanost religijskog interpretativnog naslijeđa i kulturne tradicije sa učešćem žena u javnoj sferi života i politici.

U prvom, teorijskom dijelu Teze je analiziran položaj i uloga žene u religijskim tradicijama judaizma, kršćanstva i islama iz perspektive tradicionalnih i feminističkih interpretacija u četiri oblasti: percepcija stvaranja žene i muškarca, obrazovanje, ekonomski status, učešće u religijskim zajednicama i javnom životu. Glavni zaključak je da sve monoteističke tradicije promoviraju komplementarnost rodnih uloga koja zahtijeva dihotomiju na privatnu/žensku i javnu/mušku sferu djelovanja i očuvanje tradicionalno dodijeljenih rodnih uloga sa majčinstvom kao najčasnijim i najvažnijim poslanjem žene. Žene učestvuju u religijskom životu, ali su u cjelosti isključenje sa vodećih pozicija u hijerarhijama, osim u nekim protestantskim denominacijama i reformiranim jevrejskim zajednicama.

U prvom, teorijskom dijelu Teze je analiziran položaj i uloga žene u religijskim tradicijama judaizma, kršćanstva i islama iz perspektive tradicionalnih i feminističkih interpretacija u četiri oblasti: percepcija stvaranja žene i muškarca, obrazovanje, ekonomski status, učešće u religijskim zajednicama i javnom životu.

Glavni zaključak je da sve monoteističke tradicije promoviraju komplementarnost rodnih uloga koja zahtijeva dihotomiju na privatnu/žensku i javnu/mušku sferu djelovanja i očuvanje tradicionalno dodijeljenih rodnih uloga sa majčinstvom kao najčasnijim i najvažnijim poslanjem žene. Žene učestvuju u religijskom životu, ali su u cjelosti isključenje sa vodećih pozicija u hijerarhijama, osim u nekim protestantskim denominacijama i reformiranim jevrejskim zajednicama.

U elaboraciji socio-kulturnog i političkog konteksta Bosne i Hercegovine, od dobivanja prava glasa 1946. godine do današnjih dana, zaključeno je da su žene imale jednake šanse za obrazovanje, karijeru, i da su čak učestvovale u politici, ali su ostale izvan matice procesa odlučivanja.

U drugom dijelu Teze, rezultati empirijskog istraživanja na temelju upitnika i otvorenih razgovora, su pokazali sljedeće:

- Muška djeca su imala prednost u obrazovanju (posebno za više stepene obrazovanja, i u ruralnim krajevima) u odnosu na žensku djecu;

- Rodne uloge su dihotomizirane kroz tradicionalno dodijeljene obaveze i odgovornosti, zbog čega većina muškaraca ne dijeli poslove u domaćinstvu sa svojim suprugama, ne učestvuju u odgoju djece i ne smatraju porodične poslove kao svoju vlastitu odgovornost;

- Žene su ekonomski ovisne od svojih muževa, zbog toga što naslijeđuju vrlo mali dio porodične imovine, ili zato što se u većini slučajeva odriču imovine, jer se od njih očekuje da tako postupe. Zajednička imovina u porodici je, uglavnom, uknjižena na ime supruga, a žene to ne i smatraju važnim pitanjem o kojem treba raspravljati;

-Religijski identitet je vro važan za 80% ispitanika/ca. Žene učestvuju u radu vjerskih zajednica u sferi obrazovanja i osiguravanja različitih vrsta usluga onima koji su u stanju potrebe. Pozicije svećenika, rabina i imama su ekskluzivno rezervirane za muškarce, kako je to interpretirano i regulirano stoljećima ranije;

-Žene su podzastupljene u javnom životu i politici zbog patrijarhalnih normi i vrijednosti koje su duboko interpolirane i u religijska učenja i poruke. Vjernici i vjernice su manje spremni podržat učešće žena u politici, ali su najobrazovaniji ispitanici koji su se izjasnili kao dobro upućeni vjernici imali neokonzervativne stavove o rodnim ulogama;

Kroz intervjue sa vjerskim službenicima, ali i kroz analizu sadržaja religijskih glasila se pokazalo da su vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini prilično patrijarhalne i da promoviraju rodno dihotomizirane uloge. Žene su isključene iz hijerarhija, i učestvuju u religijskom životu samo kao pomoćnice ili u obrazovanju , ali ne kao nastavnice ključnih predmeta (teoloških);

Glavna hipoteza, da interpretativno religijsko naslijeđe judaizma, kršćanstva i islama i tijesnoj vezi sa kulturnom tradicijom, u velikoj mjeri utiče na status žene u javnom životu i politici, je potvrđena. Samo one žene koje ispune poslanje majčinstva imaju ''moralno pravo'' da se angažiraju u politici. 

Ključne riječi:
Religija, žene, gender, analiza, politika, zastupljenost, patrijarhalna tradicija, konzervativne interpretacije, feministička perspektiva, stavovi ispitanika/ca.